Skip to content
image_not_found

Smjer Dramaturgija

Ko upisuje ovaj smjer

Smjer dramaturgija namijenjen je budućim studentima koji imaju sklonost ka pisanju, vole da čitaju, idu u pozorište i gledaju filmove. Budući studenti imaju mogućnost da nauče kako da svoje ideje uobliče u pozorišne i radio drame ili scenarija za film i televiziju ali i kako da analiziraju ono što je već napisano, snimljeno ili postavljeno na pozornicu.

Studiranje

Studiranje traje četiri godine (8 semestara) i jednu godinu (dva semestra) master studije. U toku studiranja student stiče kompetencije za samostalno kreiranje
dramaturških zadataka u svim medijima, uređivanje i kreiranje programa, pisanje scenarija i adaptacija književnih djela. Takođe stiče široko obrazovanje iz oblasti kreativnog pisanja, teorijskog, kritičkog i istorijskog aspekta dramaturške prakse, savladava stručna, praktična i teorijska znanjima iz ovih oblasti i razvija autohtoni kreativni stav, upoznaje istorijski razvoj teorija i praksi i usvaja savremene principe i metode rada u stručnom pozorišnom i filmskom obrazovanju.

Šta poslije

Po završenim prvom ciklusu studija student može da radi u pozorištu, na televiziji, radiju, filmu, u štampanim medijima, ustanovama kulture, advertajzingu i drugim institucijama i agencijama. Diplomirani audio-vizuelni umjetnik – dramaturg može da stvori originalno dramsko djelo, filmski i televizijski scenario ili radio dramu. Osposobljen je takođe da se bavi pozorišnom i filmskom kritikom, što ga ne čini samo umjetnikom već i mogućim pozorišnim i filmskim kritičarem, te da funkcionalno učestvuje u institucijama čije djelatnosti podrazumijevaju stručnu saradnju sa licima koja su stekla praktična i teorijska znanja iz oblasti dramaturgije. Po završenim drugom ciklusu studija master dramaturgije može samostalno da kreira različite kompleksne programe, piše drame, scenarija i adaptacije književnih djela. Master dramaturgije je u toku svog obrazovanja stiče znanja iz naučnih disciplina u oblasti studija pozorišta i filma te može da se bavi teatrologijom i filologijom, ali i ozbiljnom pozorišnom i filmskom kritikom.

Smjer Dramaturgija

Riječ ma Maria Ćuluma, van. prof. budućim kolegama

 

01.

Osnovne studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje diplomirani dramski i audio-vizuelni umjetnik – 240 ECTS, dramaturg.

Nastavni plan je dostupan na linku.

 

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom. 

    Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči

    Dokazi sklonosti

    Kandidati su dužni da prilože svoje dramsko djelo (objavljeno ili neobjavljeno) ili scenario za igrani film (TV ili dokumentarni film) ili radio dramu (za djecu ili odrasle), odnosno teoretski rad iz oblasti pozorišne ili filmske dramaturgije (obavezno na službenim jezicima Bosne i Hercegovine, odštampan u tri primjerka), zatim motivaciono pismo i kratku biografiju.

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Prijemni ispit se sastoji iz tri dijela.
    Prvi dio
    a) Pismeni test – test ima trideset pitanja iz opšte, dramske, pozorišne i filmske kulture. Kandidati imaju 45 minuta da odgovore na pitanja.
    b) Projekcija filma i pismena analiza odgledanog filma. Kandidati pišu analizu filma 60 minuta. Ocjenjuje se: način obrade teme, pismenost, stil, lični stav kandidata.
    v) Psiho test, test provjere psihofizičkih sposobnosti. 

    Drugi dio
    a) pisanje jedne dramske scene na zadanu temu, u mediju po izboru (pozorište, film, radio ili televizija).

    Poslije čitanja i stručne analize radova Komisija donosi odluku o kandidatima koji stiču pravo da pristupe trećem dijelu ispita.

    Treći dio
    Usmeni ispit pred Komisijom koji obuhvata razgovor o pismenim radovima kandidata, provjeru opštih sposobnosti, provjera poznavanja svjetske i domaće drame i filma. Provjera znanja u oblasti pozorišta, filma i opšteg poznavanja književnosti i umjetnosti.

    Obavezna literatura
    • Aristotel: O PESNIČKOJ UMETNOSTI (Poetika), Dereta, Beograd, 2011.
    • Ronald  Harvud: ISTORIJA POZORIŠTA, Klio, Beograd, 1998.
    • Slobodan Selenić: DRAMSKI PRAVCI XX VEKA, FDU, Institut zapozorište,film, radio i televiziju, Beograd, 2002.
    • Dejvid A. Kuk: ISTORIJA FILMA 1, 2 i 3, Klio, Beograd, 2005-2007. 
    Dramska literatura
    • Dramska djela sljedećih autora: Eshil, Sofokle, Euripid, Šekspir,  Molijer, Gete,  Ibzen, Strindberg, Čehov, Breht,  Jovan Sterija Popović, Branislav Nušić, zatim djela savremenih svjetskih i srpskih dramskih pisaca - po izboru.
    Preporučena literatura
    • Горан Стефановски: МАЛА КЊИГА ЗАМКИ, Стеријино позорје, Нови Сад, 2009. Луис Херман: СЦЕНАРИО ЗА ФИЛМ И ТЕЛЕВИЗИЈУ, Универзитет уметности у Београду, 1976. Мишeл Шиoн: НAПИСAТИ СЦEНAРИO, Нaучнa књигa - Институт зa филм,Бeoгрaд, 1987. Чeзaрe Мoлинaри: ИСТOРИЈA ПOЗOРИШТA, Вук Кaрaџић, Бeoгрaд, 1982. Стјуaрд М. Кaмински: ЖAНРOВИ AМEРИЧКOГ ФИЛМA, Прoмeтeј, Нoви Сaд, Југoслoвeнскa кинoтeкa, Бeoгрaд, 1995.
    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesorа:

    Mario Ćulum ma, vanr. prof.

    Katedra za istoriju i teoriju filma i teatra, dramaturgiju i produkciju

    Milan Gajić ma, viši asistent

    Katedra za istoriju i teoriju filma i teatra, dramaturgiju i produkciju

 

  • image_not_found
    Rang lista

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

 

01.

Master studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje master dramaturgije – 300 ECTS,

Nastavni plan je dostupan na linku.

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj ploči

    Dokazi sklonosti

    Kandidati su dužni da prilože svoje dramsko djelo (objavljeno ili neobjavljeno) ili scenario za igrani film (TV ili dokumentarni film) ili radio dramu (za djecu ili odrasle), odnosno teoretski rad iz oblasti pozorišne ili filmske dramaturgije (obavezno na službenim jezicima Bosne i Hercegovine, odštampan u tri primjerka), zatim motivaciono pismo i kratku biografiju.

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Cilj studijskog programa master dramaturgija je razvijanje i izrada dugoročnog umjetničkog projekta baziranog na tekstu, s posebnim fokusom na izvedbene tekstove. Pod izvedbenim tekstom ovdje se razumije najrazličitiji dijapazon tekstualnih formi poput: dramskih i postdramskih tekstova, tekstova za performanse, scenarija za serije, scenarija za filmove, različitih formata fikcije i autofikcije namijenjenih za izvedbu ili čitanje naglas i uživo, scenarija za video radove, libreta, radio drama, tekstova za zvučne i vizuelne instalacije, tekstova za savremene muzičke i plesne projekte, adaptacija drugih književnih formi u izvedbene, kao i adaptacija i ‘prevođenja’ različitih umjetničkih i neumjetničkih sadržaja u tekstualne. 
    Za prijemni ispit potrebno je priložiti koncept ili ekspoze dugoročnog projekta baziranog na tekstu, te biografiju kandidata ili kandidatkinje, kao i motivaciono pismo u kom su izražena i očekivanja od studijskog programa. 

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesora:

    Mario Ćulum ma, vanredni profesor

    Katedra za istoriju i teoriju filma i teatra, dramaturgiju i produkciju

    Milan Gajić ma, viši asistent

    Katedra za istoriju i teoriju filma i teatra, dramaturgiju i produkciju

 

  • image_not_found
    Rang lista i upis

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna oćena u toku studiranja)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna oćena množi sa brojem 5 (pet).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

Upoznaj profesore

Pogledaj njihove biografije i profesionalna postignuća