Skip to content
image_not_found

Nastava na prvom ciklusu studija na smjerovima Slikarstvo i Intermedijalna umjetnost je u potpunosti ista na prve dvije godine studija, a na trećoj i četvrtoj godini studija podudarnost je veća od 90%. Ovakav koncept nastavnog plana i programa za ova dva usmjerenja omogućava studentima da steknu osnovno obrazovanje iz svih oblasti Likovne umjetnosti (Slikarstvo, Vajarstvo, Grafika, Intermedijalna umjetnost), a nudi im mogućnost da nakon četvrtog semestra sami odluče u kojoj oblasti bi usmjerili svoje dalje školovanje (Slikarstvo ili Intermedijalna umjetnost).

Ko upisuje ovaj smjer

Budući studenti Slikarstva teže da razviju svoje crtačke i slikarske predispozicije i talente, na smjeru Slikarstvo će te sposobnosti dovesti do visoko-profesionalnog nivoa. Ovakav akademski pristup je odličan izbor za buduće studente koji žele da temeljno upoznaju klasične crtačke i slikarske tehnike, studiozan rad sa modelom kao i savremene pristupe slikarstvu. Na smjeru Slikarstvo će se potpuno pronaći oni studenti koji žele izgraditi ozbiljnu i specifičnu slikarsku praksu i na taj način sebi omogućiti uspješno regionalno i internacionalno djelovanje na polju likovno-vizuelnih umjetnosti.

Smjer Intermedijalna umjetnost je namjenjena budućim studentima koji žele istražiti i djelovati u domenu savremenih umjetničkih praksi, novih medija i eksperimentalne umjetnosti. Ovaj smjer je u medijskom smislu sinteza svih umjetničkih izraza koji se objedinjuju u jedno djelo (crtež, slika, fotografija, zvuk, ples, itd). Za sve one studente koji žele da svoj umjetnički rad izvode u formi video umjetnosti, performansa, instalacija, intervencija u javnom prostoru, te nekih novih umjetničkih izraza, smjer Intermedijalne umjetnosti je pravi izbor. 

 

  • Šta poslije

    Nakon završenih studija na smjeru Slikarstvo se otvara mogućnost samostalnog umjetničkog angažmana, profesorskog rada u oblastima likovnog obrazovanja, rada u svim institucijama kulture i privatnim firmama koje djeluju u kreiranju likovno-vizuelnih sadržaja.

    Završene studije na smjeru Intermedijalne umjetnosti nude različite mogućnosti radnih pozicija, od kojih se izdvajaju samostalno umjetničko djelovanje, pedagoški rad, te prostor rada u polju kreativnih industrija i produkcije. Samostalno umjetničko djelovanje sa smjerom Intermedijalne umjetnosti osposobljuje buduće aktivne umjetnike kao kreatore, ali i kao producente u polju savremene umjetnosti.

     

STUDIRANJE

Slikarstvo

Osnovni studij slikarstva traje četiri akademske godine. Budući da je slikarstvo jedan od najstarijih umjetničkih medija upoznavanje sa svim njegovim crtačkim i slikarskim tehnikama se odvija postepeno i sistematično. Prve dvije godine studenti se bave klasičnim akademskim pristupom radeći na studijama velikog formata i po modelu, sa različitim crtačkim tehnikama kao što su olovka, ugljen, tuš i pero. Od slikarskih tehnika na prve dvije godine studenti savladavaju rad sa tehnikama tempere, akvarela, pastela, te tehnikama zidnog slikarstva kao što su fresko i seko. Na posljednje dvije godine osnovnih studija studenti usavršavaju tehniku uljanog i akrilnog slikarstva i rade na ličnom pristupu slici u smislu pronalaženja odgovarajućeg tematskog sadržaja i načina slikanja. Budući da Akademija umjetnosti u Banjoj Luci aktivno sarađuje sa fakultetima i institucijama iz regionalnog i internacionalnog okruženja, na zrelijim godinama studija se za studente otvaraju mogućnosti razmjene, različitih edukativnih radionica, umjetničkih programa kao i samostalnih i kolektivnih izložbi.

Smjer Slikarstvo

Riječ dr um Borjana Mrđa, van. prof. budućim kolegama

STUDIRANJE

Intermedijalna umjetnost

Usmjerenje Intermedijalne umjetnosti kroz četiri godine studija nudi postepeno usavršavanje mladih umjetnika i umjetnica koji su po završetku studija spremni za aktivno učešće na savremenoj umjetničkoj sceni, u domaćem ali i internacionalnom kontekstu. Tako se tokom studija u prve dvije godine školovanja uče i usavršavaju u klasičnim i novomedijskim pristupima u umjetnosti, a tokom treće i četvrte godine studija profilišu kroz individualna umjetnička istraživanja u osobene i specifične umjetničke ličnosti. Čitav proces završnih godina studiranja prate modeli komparativnih metoda provjera znanja koja se realizuju u formi radionica sa studentima drugih Univerziteta iz Evrope i regiona. Kontinuirane saradnje se odvijaju sa Grey School of Art fakultetom u Aberdinu (Škotska), Bauhaus Univerzitetom u Desau (Njemačka), Univerzitetom umjetnosti u Poznanju (Poljska) i Fakultetom Likovnih umetnosti u Beogradu (Srbija). Permanentna saradnja smjera Intermedijalne umjetnosti u našem okruženju se odvija kroz realizovanje radionica, javnih vođenja i izložbi u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske, Kulturnim centrom Banski Dvor i drugim nezavisnim institucijama i kulturnim prostorima.

Smjer Intermedijalna umjetnost

Riječ mr Mladen Miljanović, red. prof. budućim kolegama

 

01.

Osnovne studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje diplomirani likovni umjetnik – 240 ECTS, slikar, profesor likovne kulture ili diplomirani likovni umjetnik – 240 ECTS – intermedijalni umjetnik.

Nastavni plan za Slikarstvo dostupan je na linku.

Nastavni plan za Intermedijalnu umjetnost dostupan je na linku.

 

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom. Komisija za prijemni ispit na smjeru Slikarstvo i smjeru Intermedijalna umjetnost je sastavljena od nastavnika iz oblasti Slikarstva i intermedijalne umjetnosti. Prijemni ispit za ova dva smjera je zajednički.

    Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči

    Dokazi sklonosti

    Kandidati dostavljaju mapu sa najmanje deset radova na papiru veličine A0/B1 ili deset hamer papira A0/B1 na kojima su pregledno zalijepljeni manji radovi rađeni na papiru u bilo kojoj crtačkoj ili slikarskoj tehnici, pri čemu je izbor motiva slobodan. 
    Radovi se dostavljaju u mapi sa naznačenim imenom i prezimenom kandidata. 

    Pripremna nastava

    Informacije o pripremnoj nastavi možete pogledati OVDJE

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Prijemni ispit traje četiri dana

    Prvi dan - Studija portreta (po živom modelu).
    Drugi dan - Slikanje mrtve prirode (tehnika po izboru – akvarel, gvaš, akril) ili izvođenje rada iz oblasti Intermedijalne umjetnosti po zadatim parametrima.
    Treći dan - Studija akta (po živom modelu).
    Četvrti dan – Studija akta (po živom modelu).

    Svaki kandidat treba da ima suvi ugljen i natron ili hamer papir veličine A0/B1 za svaki dan prijemnog ispita. 
     

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesora.

    Konsultacije u kabinetu Atelje 2 (prvi sprat zgrada Akademije umjetnosti), utorkom 10-11h.

    Mr Maja Bataković, asistent

    Katedra za Slikarstvo i Intermedijanu umjetnost.

 

  • image_not_found
    Rang lista

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna ocjena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

 

02.

Master studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje master slikarstva – 300 ECTS, slikar, profesor likovne kulture.

Nastavni plan je dostupan na linku.

 

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj ploči

    Dokazi sklonosti

    Umjetničke, teorijsko-umjetničke ili naučne radove, odnosno spisak značajnih javnih nastupa ili objavljenih radova, koji pokazuju kandidatovu sklonost za studije na određenom studijskom smjeru

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Svi kandidati dostavljaju:

    • Najmanje 5 radova (slike, grafike, radovi intermedijalne umjetnosti i sl.) 
    • Mapa crteža (najmanje 10 crteža – format nije ograničen)
    • Umjetnička biografija
    • Prijedlog umjetničkog istraživanja 
    • Samostalan rad (radovi koji su nastali samostalno izvan institucije na kojoj je kandidat studirao)

    Utvrđuje se redoslijed primljenih kandidata na osnovu postignutih rezultatana prvom ciklusu studija (prosječna ocjena, kvalitet radova, izlaganje na izložbama od nacionalnog značaja i međunarodnim izložbama, nagrade i priznanja).

    Konsultacije

    Ime profesora, zvanje, kontakt email

 

  • image_not_found
    Rang lista i upis

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna ocjena u toku studiranja)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna ocjena množi sa brojem 5 (pet).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

Upoznaj profesore

Pogledaj njihove biografije i profesionalna postignuća