Skip to content
image_not_found

Grupa Montaža

  • Ko upisuje ovaj smjer

    Montaža je kao umijeće pripovijedanja svojstvena samo filmu, čime ga razlikuje od drugih vrsta umjetnosti. To je spoj kreativnosti stvaranja i poznavanja tehnologije pomoću koje se filmsko djelo oblikuje. Jedan je od najvažnijih procesa u proizvodnji svih audiovizuelnih djela. 
    Studijska grupa Montaža na Filmskom i televizijskom smjeru je namijenjena budućim studentima koji žele da istraže i uobliče svoje kreativne potencijale, unaprijede vještine umjetničkog izražavanja i steknu znanja o primjeni tehnologije u stvaranju audiovizuelnog djela.

    Šta poslije

    U vremenu digitalnih medija i virtuelnog cyber prostora, posao montažera omogućuje rad s bilo koje lokacije za potrebe bilo koga, u čitavom svijetu. Brojna su područja u kojima su potrebni visokoobrazovani i stvaralački osposobljeni montažerski kadrovi - filmska i televizijska produkcija, dinamički vizuelni dizajni savremenog medijskog okruženja, te kompjuterske multimedijalne obrade. Radi se o područjima koji se stalno proširuju i inoviraju kako se proširuje civilizacijska važnost savremenih audiovizuelnih komunikacija baziranih na ‘pokretnim slikama’.

STUDIRANЈE

01. CIKLUS

Prvi ciklus studija na studijskoj grupi Montaža traje 4 godine odnosno 8 semestara. Nastava se odvija kroz obavezne i izborne predmete čijim se savladavanjem ostvaruje ukupno 240 ECTS-a i stiče zvanje Diplomirani dramski i audiovizuelni umjetnik – Montažer
Studij je fokusiran na sticanje teoretskih, stručnih i praktičnih znanja i vještina u stvaranju filma i ostalih audiovizuelnih djela
Tokom studija student razvija stručna znanja i vještine, imaginativnost i znanje nužnih u realizaciji filmskih i drugih audiovizuelnih djela. Koriste se najsavremenije teorijske te estetske spoznaje o funkcionisanju filma kao umjetničkog djela, a istodobno svojim nastavnim planom i programom prati tehničko-tehnološke promjene koje donosi razvoj digitalne tehnologije te filmska industrija kao takva. Po završetku četverogodišnjeg prvog ciklusa studija Montaže student stiče  opšte  i  predmetno-specifične sposobnosti koje su u funkciji kvalitetnog obavljanja stručne, naučne i umjetničke djelatnosti te se očekuje da bude profesionalno i stručno osposobljen za montažu slike i zvuka u  oblastima filma i televizije.

STUDIRANЈE

02. CIKLUS

Drugi ciklus studija (Master studij) traje jednu ili dvije godine, u zavisnosti od toga je li student završio trogodišnje ili četverogodišnje studije prvog ciklusa studija. Uspješnim savladavanjem svih nastavnih obaveza stiče se zvanje Master televizijske i filmske montaže – 300 ECTS.
Studij je usmjeren na montažu umjetničkih formi svih filmskih rodova. Završetkom master studija, student stiče estetsko-dramaturšku kompetentnost u realizaciji najsloženijih audiovizuelnih formi, utemeljenu na stečenim znanjima iz montažnih artikulacija dramaturških elemenata - organizacije vizuelnih i zvučnih dinamičkih formi u funkciji izazivanja željenih emocija, oslobađanju kreativnog senzibiliteta kroz autorske filmove koji se realizuju tokom studija, osposobljenosti za samostalnu edukaciju nakon završetka studija u interesu održavanja estetsko-dramaturške kompetentnosti u uslovima koje nameće savremeno medijsko okruženje. Takođe student stiče i tehnološku kompetentnost u realizaciji najsloženijih audiovizuelnih formi, utemeljenu na striktnom poštovanju svih tehničkih standarda tokom realizacije kompleksnih vježbi, ispitnih filmova i praktičnog dijela završnog rada, primjeni kreativnih mogućnosti uređaja, te privrženost timskom radu u uslovima realizacije najsloženijih audio-vizuelnih formi utemeljenu na kolegijalnosti.

 

01.

Osnovne studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje diplomirani dramski i audiovizuelni umjetnik – montažer – 240 ECTS.

Nastavni plan je za Smjer FTV - montaža dostupan na linku.

 

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom. Komisija za prijemni ispit na smjeru Slikarstvo i smjeru Intermedijalna umjetnost je sastavljena od nastavnika iz oblasti Slikarstva i Intermedijalne umjetnosti. Prijemni ispit za ova dva smjera je zajednički.

    Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči

    Dokazi sklonosti

    Da bi pristupili polaganju prijemnog ispita na grupi za montažu, zainteresovani kandidati moraju  prije polaganja predati sljedeće radove:
    FOTO STRIP - od deset fotografija horizontalno orijentisanih, formata 13x9 cm,  na poleđini obilježenih brojevima od 1 do 10. Zadatak je da se vizuelnim sredstvima na jasan način, prikaže jedna priča na slobodnu temu.
    VIDEO BIOGRAFIJU - kandidat se predstavlja u formi kratkog filma trajanja do 5 min. Sadržaj i forma filma nisu uslovljeni tako da kandidat ima potpunu slobodu u izrazu. 

    Pripremna nastava

    Informacije o pripremnoj nastavi možete pogledati OVDJE

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Prijemni ispit sadrži dva dijela:
    Prvi dio
    Test opšte kulture i pismena analiza filma ili televizijskog programa. Kandidat treba  da pokaže sposobnost da razumije i pronikne u suštinu prikazanog djela. 
    Drugi dan
    Razgovor sa Komisijom, usmena odbrana radova. A zatim usmena analiza filmskog inserta.
    U razgovoru s komisijom utvrđuje se sposobnost i potencijal da se kandidat bavi profesijom montažera. 

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesor

    Predrag Solomun MSc, redovni profesor

    Šef katedre za: Film, televiziju i animirani film

     

 

  • image_not_found
    Rang lista

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

 

02.

Master studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklusa, stiče se uslov za upis na Master studije (II ciklus). Nakon uspješno završenog Master studija i odbrane završnog rada, stiče se zvanje master televizijske i filmske montaže – 300 ECTS.

Nastavni plan je dostupan na linku.

 

Koje poslove obavlja master televizijske i filmske montaže

Po završenom drugom ciklusu studija, student je stekao estetsko-dramaturšku kompetentnost u realizaciji najsloženijih audio-vizuelnih formi, utemeljenu na stečenim znanjima iz montažnih artikulacija dramaturških elemenata - organizacije vizuelnih i zvučnih dinamičkih formi u funkciji izazivanja željenih emocija, oslobađanju kreativnog senzibiliteta kroz autorske filmove koji se realizuju tokom studija, osposobljenosti za samostalnu edukaciju nakon završetka studija u interesu održavanja estetsko-dramaturške kompetentnosti u uslovima koje nameće savremeno medijsko okruženje. Takođe je student stekao i tehnološku kompetentnost u realizaciji najsloženijih audio-vizuelnih formi, utemeljenu na striktnom poštovanju svih tehničkih standarda tokom realizacije kompleksnih vježbi, ispitnih filmova i praktičnog dijela završnog rada, primjeni kreativnih mogućnosti uređaja, te privrženost timskom radu u uslovima realizacije najsloženijih audio-vizuelnih formi utemeljenu na kolegijalnosti.
Po završenom drugom ciklusu studija moguće je nastaviti proces školovanja kroz doktorske studije u polju umjetnosti ili kroz specijalističke studije.

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj ploči

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Prijemni ispit zasniva se, u zavisnosti od grupe na koji se kandidat prijavljuje, na specifičnim i konkursom propisanim sadržajem prijemnog ispita, te na pojedinačnom usmenom razgovoru tokom kojeg će Komisija provjeravati znanja kandidata iz oblasti filma i televizije, te procjenjivati sposobnosti kandidata u oblasti vizuelnog predočavanja, analitičkog razmišljanja i sistemskog sagledavanja filmskog ili pozorišnog djela, a na osnovu razgovora, pristupnih radova i priloga, te ostalih uslova prijave.

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesor

    Predrag Solomun MSc, redovni profesor

    Šef katedre za: Film, televiziju i animirani film

 

  • image_not_found
    Rang lista i upis

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna oćena u toku studiranja)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna oćena množi sa brojem 5 (pet).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

Upoznaj profesore

Pogledaj njihove biografije i profesionalna postignuća