Smjer Etnomuzikologija
-
Ko upisuje ovaj smjer
Smjer za etnomuzikologiju namijenjen je studentima koji pored muzičkih znanja imaju sklonosti prema istraživanju kulturnog i muzičkog nasljeđa i razumijevanju konteksta tradicionalne muzike kroz istoriju. Etnomuzikologija je nauka o tradicionalnoj umjetnosti (stvaralaštvu) i to je jedini smjer iz naučne oblasti na Studijskom programu muzičke umjetnosti. Za ovaj smjer se opredjeljuju studenti koji teže za specifičnim znanjima koja im omogućavaju da se razviju prema vlastitim interesovanjima. Dobrodošli su svi koji žele da istražuju živu muzičku praksu u selu i gradu, bogatu arhivsku građu, ali i tradicionalna znanja i vještine u vezi sa pjevanjem tradicionalnih pjesama, sviranjem na tradicionalnim instrumentima ili igranjem tradicionslnih igara (plesa) određenog regiona. Na ovom smjeru se prožimaju terenski, stručni, naučni, kreativni i umjetnički rad podržani odgovarajućom metodologijom ili metodikom.
Studiranje
Osnovne studije traju četiri godine (8 semestara) i završavaju se diplomskim radom. Master studije traju jednu godinu (2 semestra) i krunišu se završnim master radom.
Svrha studija etnomuzikologije je usvajanje odgovarajućih stručnih znanja iz kompleksa srodnih akademsko-obrazovnih, teorijsko-metodoloških, odnosno umjetničko-stručnih i stručno-aplikativnih (primijenjenih) predmeta. Istaknuta je dominacija glavnog predmeta (Etnomuzikologija) kao i predmeta najuže vezanog za struku (Etnokoreologija) koji su prisutni tokom svih osam semestara i čine okosnicu studijskog programa. Ovi predmeti su kompleksni i izrazito interdisciplinarni. Etnološku i etnokulturološku perspektivu studija omogućavaju predmeti Narodna književnost i Primijenjena eztnomuzikologija i Etnologija, a među predmetima koji specifično akcentuju segmente narodne tradicije izdvajaju se Morfologija tradicionalne pjesme i Izvođenje tradicionalne muzike.
Uz redovan nastavni proces koji podrazumijeva proučavanje relevantne literature i veoma zanimljivu terensku nastavu kao oblik obavezne prakse, studenti ovog smjera imaju mogućnost da objave rezultate svojih terenskih istraživanja na naučnim skupovima. Pored toga studente očekuju i vannastavne aktivnosti kao što je rad na interdisciplinarnim projektrima i kulturnim događajima koje organizuje Akademija umjetnosti i Muzikološko društvo RS (Dani Vlade Miloševića; Naučni skup: V. Milošević: etnomuzikolog, kompozitor i pedagog; Tradicija na (s)ceni)
-
Šta poslije
Na Smjeru za etnomuzikologiju se obrazuju i jasno profilišu budući stručnjaci osposobljeni za istraživanja u kulturnim institucijama, teoretičari umjetnosti u institucijama kulture, kustosi u muzejima sa etnološkim odjeljenjima, muzički saradnici na radiju i televiziji, nastavnici u osnovnim i srednjim muzičkim školama, umjetnički rukovodioci vokalnih i instrumentalnih ansambala i koreografi u kulturno-umjetničkim društvima i centrima za kulturu. Njihova profesionalna djelatnost treba da doprinosi sakupljanju, snimanju i sistematizovanju tradicionalne muzike i igre (plesa), ali i otkrivanju zakonitosti i principa koji vladaju u vokalnoj, vokalno-instrumntalnoj i instrumentalnoj muzičkoj tradiciji naroda i nacionalnih zajednica Republike Srpske, od najstarijih vremena do današnjih dana.
Širok dijapazon profesionalnih usmjerenja u institucijama kulture i oblasti kulturnog amaterizma, nastavnoj praksi i istraživačkom prostoru traži jasno profilisane, društveno odgovorne i samostalne stručnjake čija profesionalna djelatnost treba da doprinese razvoju etnomuzikologije, ali i široko zasnovanih koncepcija heritologije, kao opšte nauke o kulturnom nasljeđu, koji razumiju procese upotrebe i zloupotrebe nematerijalnog kulturnog nasljeđa i identitetskih koncepcija koje iz toga proizilaze, koji profesionalno i kritički djeluju u medijskom i prostoru scenskog folklora.
Smjer Etnomuzikologija
Riječ dr Dragica Panić Kašanski, van. prof. budućim kolegama
01.
Osnovne studije
Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklusa, stiče se zvanje diplomirani muzički umjetnik – 240 ECTS, etnomuzikolog..
Nastavni plan 2013-2020 je dostupan na linku.
Nastavni plan 2021. je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom.
Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Informacije o potrebnoj dokumentaciji za konkurs za upis možete vidjeti ovdje.
-
Prijemni ispit
Glavni predmet (pet pročitanih radova iz oblasti etnomuzikologije, razgovor u vezi s pročitanim radovima - radovi će biti dostupni kandidatima onlajn), Solfeđo*,
Klavir (Etida; Polifona kompozicija - Bah: dvoglasne, troglasne invencije, francuske svite - izbor; Prvi stav sonate - sonate Hajdna, Mocarta ili Betovena - izbor; Kompozicija po slobodnom izboru. Program se izvodi iz nota.)
Pismena i usmena provjera znanja iz teorije muzike, harmonije i muzičkih oblika.* Solfeđo (Zahtjevi za prijemni ispit iz solfeđa za sve odsjeke):
1. Jednoglasni modulativni diktat (do 16 taktova)
2. Primjer za pjevanje „a prima vista“ (alteracije i modulacije)
3. Primjer za ritmičko čitanje (parlato) „a prima vista“
4. Etida sa instrumentalnom pratnjom po sopstvenom izboru (navježbana)Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite, organizuju se konsultacije sa profesorima.
Dr Dragica Panić-Kašanski
Katedra za etnomuzikologiju
Sofija Vučićević, asistent
Katedra za etnomuzikologiju
-
Rang lista
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna ocjena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
02.
Master studijе
Nakon uspješno završenog Master studija i odbrane završnog rada, stiče se zvanje master etnomuzikologije – 300 ECTS.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Informacije o potrebnoj dokumentaciji za konkurs za upis možete vidjeti ovdje.
Uslovi upisa
Na II ciklus akademskih studija (master) mogu se upisati kandidati koji su:
- završili osnovne akademske studije - I ciklus studija u četvorogodišnjem trajanju, odnosno stekli 240 bodova sa prosečnom ocenom najmanje 8 i najmanjom ocenom 9 iz diplomskog/ završnog ispita
- položili prijemni ispit za II ciklus studija
-
Prijemni ispit
Zahtjevi na prijemnom ispitu:
- Pristupni rad koji po obimu i sadržaju odgovara završnom/diplomskom radu na diplomskim akademskim studijama iz oblasti etnomuzikologije, etnokoreologije, etnologije ili sličnih naučnih discplina na Smjeru za etnomuzikologiju
- Razgovor kandidata sa komisijom u vezi sa pristupnim radom, te o saznanjima u oblasti interesovanja kandidata.
Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite, organozuju se konsultacije sa profesorima.
Dr Dragica Panić-Kašanski
Katedra za etnomuzikologiju
Sofija Vučićević, asistent
Katedra za etnomuzikologiju
-
Rang lista i upis
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:
- opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna ocjena u toku studiranja)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna ocjena množi sa brojem 5 (pet).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
