Skip to content
image_not_found

Smjer Kompozicija

  • Ko upisuje ovaj smjer

    Smjer za kompoziciju je namijenjen budućim studentima koji žele da istraže i uobliče svoje kreativne potencijale, baveći se kompozitorskim stvaralaštvom u oblasti solističke, vokalne, vokalno-instrumentalne, kamerne i elektronske muzike, te da unaprijede vještine umjetničkog izražanja i prošire saznanja o primjeni tehnologije u muzici.

    Studiranje

    U toku četvorogodišnjih osnovnih (i jednogodišnjih master) studija na Smjeru za kompoziciju, student stiče kompetencije za samostalnu umjetničku aktivnost, te pedagoški i kreativni rad u osnovnim i srednjim muzičkim školama. Studiji omogućavaju savladavanje osnovnih teorijskih disciplina, upoznavanje klasičnih i savremenih metoda komponovanja, osvajanje praktičnih muzičkih znanja i vještina, te rad na samostalnim i grupnim interdisciplinarnim projektima u okviru festivala i kulturnih događaja koji su u organizaciji Akademije umjetnosti (Dani Vlade S. Miloševića, tematski koncerti Veče savremene muzike, učešće na projektima studenata studijskog programa Dramske umjetnosti – muzika za filmove i predstave, i sl.)

    Šta poslije

    Završene studije kompozicije nude širok spektar mogućih radnih pozicija, od kojih se posebno izdvajaju one koje su u neposrednoj vezi sa samostalnim umjetničkim i pedagoškim radom. Diplomirani kompozitor, pored kompetencija za rad u ustanovama kulture i u medijima, osposobljen je za rad u pozorištu i na filmu, komponujući, orkestrirajući, aranžirajući i transkribujući notni materijal.

Smjer Kompozicija

Riječ ma Davida Mastikosa, viši asistent budućim kolegama

 

01.

Osnovne studije

Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklusa, stiče se zvanje diplomirani kompozitor – 240 ECTS.

Nastavni plan 2013-2022 je dostupan na linku.

Nastavni plan 2021 je dostupan na linku.

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom. 

    Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Glavni predmet (priložena 1 kompozicija za klavir i 2 po slobodnom izboru), Solfeđo*, Klavir: Etida; Polifona kompozicija - Bah: dvoglasne, troglasne invencije, francuske svite - izbor; Prvi stav sonate - sonate Hajdna, Mocarta ili Betovena - izbor; Kompozicija po slobodnom izboru. Program se izvodi iz nota.
     Pismena i usmena provjera znanja iz teorije muzike, harmonije i muzičkih oblika.

    Solfeđo (Zahtjevi za prijemni ispit iz solfeđa za sve odsjeke):

    1.    Jednoglasni modulativni diktat (do 16 taktova)
    2.    Primjer za pjevanje „a prima vista“ (alteracije i modulacije)
    3.    Primjer za ritmičko čitanje (parlato) „a prima vista“
    4.    Etida sa instrumentalnom pratnjom po sopstvenom izboru (navježbana)

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesora:

    Ma David Mastikosa, viši asistent

    Katedra za muzičku teoriju

 

  • image_not_found
    Rang lista

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 
    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

 

02.

Master studijе

Nakon uspješno završenog Master studija i odbrane završnog rada, stiče se zvanje master kompozicije – 300 ECTS.

Nastavni plan je dostupan na linku.

 

 

 

  • image_not_found
    Prijava na konkurs

    Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:

    Dokumentacija

    Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči

    Uslovi upisa

    Na II ciklus akademskih studija (master) mogu se upisati kandidati koji su:

    • završili osnovne akademske studije - I ciklus studija u četvorogodišnjem trajanju, odnosno stekli 240 bodova sa prosječnom ocjenom najmanje 8 i najmanjom ocjenom 9 iz diplomskog/ završnog ispita  
    • položili prijemni ispit za II ciklus studija

 

  • image_not_found
    Prijemni ispit

    Zahtjevi na prijemnom ispitu:

    • Pristupni rad koji po obimu i sadržaju odgovara završnom radu na diplomskim akademskim studijama na Smjeru za kompoziciju.
    • Razgovor komisije sa kandidatom što, uključuje pitanja vezana za pristupni rad, kao i razgovor sa kandidatom o njegovim interesovanjima i početnim planovima umjetničko-istraživačkog rada.

     

    Konsultacije

    Tokom priprema za prijemne ispite, organozuju se konsultacije sa profesorima.

    Ma David Mastikosa, viši asistent

    Katedra za muzičku teoriju

 

  • image_not_found
    Rang lista i upis

    Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova. 

    Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

    • opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna ocjena u toku studiranja)
    • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

    Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna ocjena množi sa brojem 5 (pet).
    Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.

     

Upoznaj profesore

Pogledaj njihove biografije i profesionalna postignuća