Smjer Gluma
-
Ko upisuje ovaj smjer
Smjer za glumu je namjenjen budućim studentim koji žele da istraže i uobliče svoje kreativne potencijale, baveći se glumačkim stvaralaštvom u oblasti pozorišne i filmske umjetnosti.
Studiranje
U toku četvorogodišnjih osnovnih ( i jednogodišnjeg master) studija na Smjeru gluma, student stiče kompetencije za samostalnu umjetničku aktivnost, te kreativni rad u pozorištu, na filmu, radiju i televiziji. Od studenta glume očekuje se temeljno savladavanje osnovnih teorijskih disciplina u glumi, upoznavanje klasičnih i savremenih metoda glumačkog obrazovanja, osvajanje praktičnih glumačkih znanja i vještina, te rad na samostalnim i grupnim projektima u okviru festivala i kulturnih događaja koji su u organizaciji Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci.
Šta poslije
Završene studije glume nude širok spektar mogućih radnih pozicija, od kojih se posebno izdvajaju one koje su u neposrednoj vezi sa samostalnim umjetničkim radom. Diplomirani audio-vizuelni umjetnik – glumac, pored kompetencija za rad u pozorištu i na filmu, osposobljen je za rad u ustanovama kulture i u medijima.
01.
Osnovne studije
Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje diplomirani audio-vizuelni umjetnik – 240 ECTS, glumac.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom.
Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči
-
Prijemni ispit
U akademskoj 2024/25. godini novu klasu na Smjeru gluma prima redovni profesor Željko Mitrović.Ispit se sastoji iz dva eliminatorna dijela:
Prvi dio (ŠIRI IZBOR) i drugi dio (UŽI IZBOR)
Program prvog eliminatornog dijela:
a) recitacija (po izboru kandidata);
b) odlomak (po izboru kandidata);
v) odlomak iz uloge neke od komedija Branislava Nušića, Jovana Sterije Popovića ili našeg savremenog komediografa.
Кandidat je dužan da napamet nauči i pripremi sva tri zadatka.
Кomisija može, posle prikazanog programa, postaviti kandidatu i naknadne zadatke
(improvizacije), radi sticanja što potpunijeg uvida o sposobnostima kandidata.
U prvom eliminatornom dijelu komisija ocjenjuje stepen sposobnosti kandidata ocjenom PRIMLJEN U UŽI IZBOR i NIJE PRIMLJEN U UŽI IZBOR.Drugi eliminatorni dio (UŽI IZBOR) sastoji se iz rada sa određenim nastavnicima, kreativnim testiranjima iz oblasti kulture, umjetnosti i psihologije, pisanja pismenih zadataka i završne provjere sposobnosti. U toku rada u drugom eliminatornom dijelu, metodama testa, razgovora, vježbi, proba, nastavnici i saradnici, radi utvrđivanja neophodnog stepena glumačke obdarenosti, ispituju karakteristike govora i govornog aparata, glas, osjećanje ritma, sposobnosti, izdržljivost i pokretljivost, kao i karakteristike ličnosti, njene osobenosti, maštovitost, prilagodljivost u radu.
U drugom eliminatornom dijelu komisija pregleda i ustanovljava rezultate provjere sposobnosti svakog kandidata po sljedećim osnovama:
a) Кomisija ocjenjuje rezultate provjere glasa i govora kandidata
b) Кomisija ocjenjuje rezultate provjere pokreta i izgleda kandidata
c) Кomisija ocjenjuje rezultate provjere svih testova i sposobnosti kandidata da ostvari glumački izrazКonsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije:svake srijede od 12.30 časova u učionici br. 7 na prizemlju.
Željko Mitrović, redovni profesor
Katedra za Glumu i Pozorišnu režiju
-
Rang lista
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
02.
Master studije
Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklus, stiče se zvanje master glume – 300 ECTS, slikar, profesor likovne kulture.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj ploči
-
Prijemni ispit
Kandidat sa ostvarenih 240 ECTS dužan je dostaviti motivaciono pismo, a komisija koju čine profesori glume i pozorišne režije obavlja intervju sa kandidatom. Ukoliko kandidat nije završio osnovne studije glume (a ima ostvarenih 240 ECTS bodova), pored intervjua i motivacionog pisma, potrebno je da se kandidat predstavi sa samostalnim praktičnim zadatkom u trajanju od 20 minuta
Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesorа.
Ma Velimir Blanić, vanredni profesor
Katedra za Glumu i Pozorišnu režiju
-
Rang lista i upis
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna oćena u toku studiranja)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna oćena množi sa brojem 5 (pet).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
