Smjer Dirigovanje
-
Ko upisuje ovaj smjer
Smjer za dirigovanje je namijenjen studentima koji žele da oblikuju i usavrše svoje vještine u umjetnosti rukovođenja/dirigovanja (horovima, orkestrima i različitim ansamblima) na probama i nastupima, kao i studentima koji žele svestran razvoj svoje muzičke ličnosti.
Studiranje
U toku četvorogodišnjih osnovnih i jednogodišnjih master) studija, student stiče kompetencije za samostalnu umjetničku aktivnost kroz rada sa različitim ansamblima (simfonijski, kamerni orkestri, horovi) kao i sposobnosti za pedagoški i kreativni rad u muzičkim školama, školama opšteobrazovnog tipa i institucijama kulture. Studenti stiču praktične vještina (umjetničkog izražavanja, rad sa ansamblima, održavanja proba, javna izvođenja, i sl.) učestvujući na bogatim umjetničkim programima Akademija umjetnosti, potom teorijska znanja (poznavanje repertoara i muzičkog materijala, poznavanje konteksta muzičke teorije, istorije muzike, stilova i izvođačke tradicije, tehnologije u muzici), te određenih opštih kompetencija (samostalnost, kritičko mišljenje i vještina komunikacije).
Šta poslije
Završene studije dirigovanja nude širok spektar mogućih radnih pozicija, od kojih se posebno izdvajaju one koje su u neposrednoj vezi sa samostalnim umjetničkim i pedagoškim radom. Diplomirani dirigent i master dirigovanja, pored kompetencija za rad sa različitim ansamblima na projektima u ustanovama kulture, osposobljen je za rad u u pozorištu, operi i drugim multimedijalnim projektima za koje je potrebno stručno umjetničko rukovođenje.
Smjer Dirigovanje
Riječ mr Branke Radošević-Mitrović, van. prof. budućim kolegama
01.
Osnovne studije
Nakon Osnovnog studija, odnosno I ciklusa, stiče se zvanje diplomirani muzički umjetnik – 240 ECTS, dirigent.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom.
Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči
-
Prijemni ispit
Glavni predmet (dirigovanje jedne horske kompozicije, dirigovanje prvog stava simfonije, sviranje primjera iz horske literature, dirigovanje tehničkog primjera a prima vista, slušni test, primjeri iz orkestarske literature) – 25 bodova
Solfeđo – 8 bodova (Zahtjevi za prijemni ispit iz solfeđa za sve odsjeke):1. Jednoglasni modulativni diktat (do 16 taktova)
2. Primjer za pjevanje „a prima vista“ (alteracije i modulacije)
3. Primjer za ritmičko čitanje (parlato) „a prima vista“
4. Etida sa instrumentalnom pratnjom po sopstvenom izboru (navježbana)Klavir (Etida; Polifona kompozicija - Bah: dvoglasne, troglasne invencije, francuske svite - izbor; Prvi stav sonate - sonate Hajdna, Mocarta ili Betovena - izbor; Kompozicija po slobodnom izboru. (Program se izvodi iz nota.) – 10 bodova
Pismena i usmena provjera znanja iz teorije muzike, harmonije i muzičkih oblika – 7 bodova.Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite, organozuju se konsultacije sa profesorima.
Mr Branka Radošević Mitrović
Katedra za dirigovanje
-
Rang lista
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole) rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
02.
Master studijе
Nakon uspješno završenog Master studija i odbrane završnog rada, stiče se zvanje master dirigovanja – 300 ECTS.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Dokumentaciju koja je navedena u konkursu koji možete pratiti na Oglasnoj Ploči
Uslovi upisa
Na II ciklus akademskih studija (master) mogu se upisati kandidati koji su:
- završili osnovne akademske studije - I ciklus studija u četvorogodišnjem trajanju, odnosno stekli 240 bodova sa prosečnom ocenom najmanje 8 i najmanjom ocenom 9 iz diplomskog/ završnog ispita
- položili prijemni ispit za II ciklus studija
-
Prijemni ispit
Zahtjevi na prijemnom ispitu:
- Snimak dirigovanja kompozicija iz dvije različite stilske epohe
- Dokazi o profesionalnim dostignućima iz oblasti dirigovanja (koncertne afiše, snimci)
- Razgovor komisije sa kandidatom o njegovim interesovanjima i početnim planovima umjetničko-istraživačkog rada.
Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite, organozuju se konsultacije sa profesorima.
Mr Branka Radošević Mitrović
Katedra za dirigovanje
-
Rang lista i upis
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:
- opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna ocjena u toku studiranja)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna ocjena množi sa brojem 5 (pet).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
