Grupa Klavir
-
Ko upisuje ovaj smjer
Smjer za klavir namijenjen je budućim studentima koji bi željeli da svoje umijeće sviranja na klaviru nakon završene srednje muzičke škole podignu na visok profesionalni nivo. Izuzetno, potencijalni studenti ne moraju imati završen instrumentalni smjer srednje muzičke škole, ukoliko dokažu svoje umjetničke i tehničke sposobnosti na prijemnom ispitu. Smjer je namijenjen mladim ljudima koji su zainteresovani za dalji razvoj složene pijanističke vještine, otkrivajući pun potencijal instrumenta, ali i svoje individualne umjetničke ličnosti, kroz savladavanje veoma bogatog i stilski raznovrsnog pijanističkog repertoara.
Studiranje
Svrha četvorogodišnjih osnovnih, a potom i jednogodišnjih master studija klavira jeste formiranje muzičke ličnosti – pijaniste visokog profesionalonog nivoa. Student se razvija kao solista, kamerni muzičar i kao korepetitor, ali se bavi i istorijom i teorijom pijanizma, te ostalim umjetničko – teorijskim disciplinama koje su u uskoj korelaciji sa ovom disciplinom. Studenti klavira postepeno i sistematično razvijaju svoje pijanističke odnosno tehničke mogućnosti, vještine umjetničkog izražavanja i javnog izvođenja, ali i pedagoške vještine. Sviranje klavira potiče razvijanje samostalnosti, kritičkog razvijanja ideja, sposobnost za kreativan pristup problemima, emocionalno razumijevanje, maštu, samomotivaciju.
Šta poslije
Studenti na studijskom programu klavira stiču veoma široke kompetencije koje proističu iz specifičnih predmeta koji se izučavaju. To je prije svega samostalna umjetnička aktivnost i učešće u radu različitih ansambala, kao i klavirska saradnja drugim instrumentima, solo pjevačima, horovima. Svršeni student klavira osposobljen je za pedagoški i kreativan rad u osnovnim i srednjim muzičkim školama, na predmetima koji pripadaju užoj umetničkoj oblasti naznačenoj u dodatku diplome, ali i za rad u institucijama kulture.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Uslovi za upis na prvi ciklus studija su završena srednja četverogodišnja škola i prijemni ispit pred komisijom.
Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Informacije o potrebnoj dokumentaciji za konkurs za upis možete vidjeti ovdje
Dokazi sklonosti
Umjetničke, teorijsko-umjetničke ili naučne radove, odnosno spisak značajnih javnih nastupa ili objavljenih radova, koji pokazuju kandidatovu sklonost za studije na određenom studijskom smjeru
-
Prijemni ispit
- polifona kompozicija ili Preludijum i fuga iz Dobro temperovanog klavira J.S.Baha
- Sonatni ciklus – cijela sonata (na prijemnom ispitu će kandidat izvlačiti koji će stav svirati)
- virtuozna etida (Šopen, List, Rahmanjinov, Debisi, Skrjabin i druge virtuozne etide)
- komad po slobodnom izboru
-
Solfeđo (Zahtjevi za prijemni ispit iz solfeđa za sve odsjeke):
1. Jednoglasni modulativni diktat (do 16 taktova)
2. Primjer za pjevanje „a prima vista“ (alteracije i modulacije)
3. Primjer za ritmičko čitanje (parlato) „a prima vista“
4. Etida sa instrumentalnom pratnjom po sopstvenom izboru (navježbana)
Sav program se izvodi napamet.
Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesora:
Dr umj. Dejan Janković, docent
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Snježana Popović Vuleta, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Arsen Čarkić, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Dinko Blagojević, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
-
Rang lista i upis
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju (uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna oćena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.
02.
Master studije
Nakon uspješno završenog Master studija i odbrane završnog rada, stiče se zvanje master klavira – 300 ECTS.
Nastavni plan je dostupan na linku.
-
Prijava na konkurs
Prijave na konkurs podnose se u studentskoj službi Akademije umjetnosti. Prilikom prijavljivanja na konkurs za upis kandidati prilažu:
Dokumentacija
Informacije o potrebnoj dokumentaciji za konkurs za upis možete vidjeti ovdje.
Uslovi upisa
Uslovi za upis na drugi ciklus studija je završen prvi ciklus studija klavira sa stečenih 240 ECTS bodova i položen prijemni ispit.
-
Prijemni ispit
Za prijemni ispit potrebno je pripremiti
- poluresital u trajanju 30-40 minuta koji mora sadržavata djela iz tri različite epohe. Program se izvodi napamet.
Konsultacije
Tokom priprema za prijemne ispite organizovane su konsultacije kod profesora:
Dr umj. Dejan Janković, docent
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Snježana Popović Vuleta, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Arsen Čarkić, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
Mr Dinko Blagojević, red. prof.
Katedra za klavir i harmoniku
-
Rang lista i upis
Pravo na rangiranje na jedinstvenoj rang listi stiče kandidat koji je položio ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti. Akademija utvrđuje redoslijed kandidata koji su položili prijemni ispit po broju ukupno postignutih bodova.
Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine drugog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:- opšteg uspjeha postignutog u toku prvog ciklusa studija (prosječna oćena u toku studiranja)
- rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
Broj bodova ostvaren na osnovu uspjeha na prvom ciklusu studija dobija se tako da se prosječna oćena množi sa brojem 5 (pet).
Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova. Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (stotinu) bodova. Kandidati koji nisu ostvarili više od 15 bodova na prijemnom ispitu nemaju pravo na upis.